Nastavljajući niz tekstova o biblijskim parovima nalazimo se pred pravim izazovom. Na red nam dolazi Noa, deseti biblijski patrijarh od Adama. Međutim, namjera a ujedno i izazov ovog teksta je upoznati Noinu životnu družicu. Krenimo redom.

Noino ime je izvedeno iz hebrejskog "Noach" (נוֹחַ) što znači „odmor“ ili „utjeha“. Noa je graditelj. On strpljivo gradi veliku arku (korablju), slijedeći smjernice koje mu daje Bog, kako bi spasio svoju obitelj pred velikim potopom. Noina gradnja je simbol poslušne molitve koja donosi plodove spasenja.

Vrijeme u kojem je Noa živio bilo je teško. „U očima se Božjim zemlja bila iskvarila, nepravdom se napunila. (…) te se svako biće na zemlji izopačilo“. (Post 6,11) Čovječanstvo je bilo u teškom stanju grijeha i opačine i bilo je potrebno „utjehe“, „odmora u Bogu“. Grijeh ljudi je toliko narastao da je njegova posljedica bio opći potop. Knjiga Postanka nam kaže da je Noa bio čovjek pravedan i neporočan u svom vremenu. Pravedan u biblijskom smislu znači onaj koji živi u Božjoj volji, koji traži Boga, koji živi po zakonu Božjem. „Noa je našao milost u očima Jahvinim“ (…) S Bogom je Noa hodio“. (Usp. Post 6,8-9). Pravednost ili svetost je upravo ovo: hodati s Bogom. I onda kada je sve oko nas i u nama kaotično, anksiozno, besmisleno.

Međutim, Božji pogled je upućen cijeloj Noinoj obitelji. Kako bi spasio Nou Bog je trebao poštedjeti i njegovu ženu, djecu, snahe i unuke, njegove životinje. Bog je trebao spasiti njegov ambijent, sve ono s čime je bio vezan zbog svoje pravednosti. Kada smo pravedni, kada hodamo s Bogom, cijeli naš „svijet“ u kojem živimo je pod Božjom zaštitom. Svetost na koju sam pozvan, proširuje se i na druge. Naravno, unutar tog Noinog svijeta bila je i njegova žena, njegov „par“.  Pismo na nekoliko mjesta navodi kako je s Noom u korablju ušla i njegova obitelj: primjerice Post 6,18: „ti ćeš ući u korablju – ti i s tobom i tvoji sinovi, tvoja žena i žene tvojih sinova.“

Pismo i židovski rabinski izvori pomoći će nam u otkrivanju „identiteta“ Noine žene. U Post 4,22 nalazimo da u potomstvu Kajina postoji Tubal -Kajin, praotac svih koji kuju bakar i željezo. „Tubal Kajinovoj sestri bijaše ime Naama.“ Iako Pismo ne navodi da je upravo ona Noina žena ipak židovska tradicija oslanjajući se na spis Bereshit Rabba kaže „Sestra Tubal - Kajina zvala se Naama“. Rabin Abba bar Kanana kaže: „Naama je bila Noina žena. Naama znači "ljupkaʺ, ʺljubljenaʺ“. Ovaj rabin se pita zašto joj je ime takvo, i odgovara:  „Jer su joj djela bila ljupka, dobra, pravedna“.

Zanimljivo je kako Pismo ne dovodi Naaamu u izravnu vezu sa Noom. Naama kao da je skrivena, nevidljiva. Ona je „žena“. I ima vrlo važnu ulogu. I ona je odabrana da uz „onoga koji tješi“ zadrži svoju „ljupkost“ u teškom vremenu. Ona je za Židove nova Eva koja spašava Ostatak koji će preživjeti. Za nas ona je slika Blažene Djevice Marije, žene svoga Sina. Ona koja stoji uz svoga Sina i zagovara za čovječanstvo.  Noa je za Židove novi Adam koji za razliku od staroga Adama sluša Boga koji mu naređuje da izgradi ogromno plovilo. Noa je slika Krista koji poslušan Ocu gradi drvo križa, koji je „nama spašenicima sila Božja“ (usp. 1 Kor 1,16)

Svijet je spašen zahvaljujući korablji, plovilu sagrađenom prema uputstvima koje je dao Gospodin, bila je to neka vrsta golemog broda. Način na koji je korablja opisana u Pismu daje nam naslutiti da ona nije u potpunosti nalik brodu. Naime, opremljena je prostorijama, sobama, sagrađena na tri kata s vratima.“ „Napravi sebi korablju od smolastoga drveta; korablju načini s prijekletima i obloži je iznutra i izvana paklinom. A pravit ćeš je ovako: neka korablja bude trista lakata u duljinu, pedeset u širinu, a trideset lakata u visinu. Na korablji načini otvor za svjetlo, završi ga jedan lakat od vrha. Vrata na korablji načini sa strane; neka ima donji, srednji i gornji kat“. (Post 6, 14-16) Čini se da više nalikuje na jednu kuću nego na brod.

Iz tog razloga upute o gradnji traže da korablja bude napravljena iznutra i izvana paklinom (katranom ili smolom). U izvornom hebrejskom tekstu za izraz „unutra“ upotrebljava se izraz „u kući“ Zato će Noa trebati paklinu „unutar kuće i izvan“. Riječi nadahnutog biblijskog teksta pokazuju da Bog traži od Noe da sagradi kuću. Samo tako će spasiti svijet. Taj detalj nije promakao umjetnicima od kojih su mnogi prikazali korablju kao kuću. Primjerice mozaici u katedrali u Monrealeu, u krstionici u Firenzi, u bazilici sv. Marka u Veneciji, na Michelangelovoj slici u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu.

Kuća je iznimno važna za sve nas. U kući učimo gledati se u oči bez straha dok govorimo, učimo se smijehu, povjerenju u osobe, iz tog povjerenja učimo se stati na svoje noge i hodati, učimo slušati i govoriti, učimo primiti nježnost i pružiti ju. U kući se blaguje i čini da i drugi blaguje, u kući se odmara i radi, u kući se brine za bolesne i ispraća umiruće. „Neka umrem u kući“, često je posljednja želja ljudi. Ako je kuća „zdrava“ s njom smo oslobođeni od „raka duše“ a to je strah. Kuća je intimno, nutarnje, skriveno mjesto, ali sagrađeno „vanjskim materijalom“. U kuću donosimo izvanjski svijet. Ali kuća je prvenstveno nutarnji prostor, ali opremljen pročeljem koji je usmjeren prema vani. To je mjesto za onog koji je tek rođen ali usmjereno prema vani,; zato se prije ili kasnije izlazi iz kuće na ulicu, izlazi se u grad na otvoreno. Sav naš ambijent zapravo sliči na jednu veliku kuću.  Enciklika pape Franje “Laudato si'” iz 2015. godine posvećena je “brizi za zajedničku kuću”, koja je naša zemlja.

Naama, Noina žena, potječe iz potomstva Kajina, bratoubojice: „Stoga budi proklet na zemlji koja je rastvorila usta da proguta s ruke tvoje krv brata tvoga“. (Post 4, 11) Kajin nosi prokletstvo, ali iz njegova potomstva dolazi Naama „ljupka, dražesna“, „druga majka svih ljudi“ kako je nazivaju Židovski vjerski učitelji. Činjenica da je ona spašena govori nam da nisu svi Kajinovi potomci prokleti i bez nade u spasenje. Rabini tumače: Od onoga što je bilo dobro kod Kajina svijet je ustanovljen, kroz tu ženu. Zbog njezinog obiteljskog zaleđa stara biblijska tradicija nije ju spominjala, ali je ona bila u kući svoga muža. Bila je u korablji. Poput Djevice Marije u novoj korablji koja je Crkva. Žena u kući.

Danas nanovo imamo potrebe kuće koja je nova korablja. Obitelj kao nova Noina arka u kojoj će muž i žena imati svoje mjesto. Muž u skrbi za ženu i obratno. Kuća kao mjesto spasenja za čovječanstvo. Žena je često nevidljiva, bezimena u svojoj kući, na svom poslu, uz svoju djecu, ali ima neizmjernu vrijednost. Noa i Naama su zanimljiv par. U kući koja spašava. Danas smo potrebni Noe i Naame i njihovog zajedništva u kući. U Crkvi. U kućnoj Crkvi. Chesterton je otprilike rekao da se svijet ne može spasiti bez zdrave atmosfere u dnevnom boravku jedne obiteljske kuće. On hvali kućni život kao mjesto borbe protiv duha svijeta i mjesto vrhunske slobode. Slobode u ljubavi. Darivanju. Mjesto počinka, ljupkosti. Života.